Iako smo u osnovnoj školi učili da sva godišnja doba, osim jeseni koja počinje 23, počinju 21. u mesecu, stručnjaci su otkrili da već dvadesetak godina proleće dolazi dan ranije.
Bez obzira cvetaju li već magnolije i da li su temperature dosegle prolećne ili to tek iščekujemo, sinoć, u 22 časa i 24 minuta počelo j eproleće, koje će trajati do do 21. juna, odnosno 92 dana, 17 sati i 33 minuta.
Stručnjaci su naime otkrili da već dvadesetak godina proleće dolazi dan ranije, zbog dve različite metode za utvrđivanje početka i kraja godišnjih doba – meteorološke i astronomske.
Meteorološkom se metodom vode meteorolozi koji posmatraju spuštanje i rast temperature i stanje u atmosferi, a prema njoj se meteorološka sezona koordinira prema kalendaru i svako godišnje doba traje tri meseca. Tom metodom proleće traje od 1. marta do 31. marta.
Druga metoda temelji se na astronomskim sezonama, a odnosi se na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce. Astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kada Zemljina rotacijska osa bude na 23,5 stepena u odnosu na orbitu oko Sunca, pa nam je zato ove godine proleće stiglo sinoć.