DEZINFORMACIJE I DRUŠTVENE MREŽE: Kako se možete zaštititi od dezinformacija?
Dezinformacije su lažne ili netačne informacije koje se namerno šire da bi se ljudi obmanuli. Razlikuju se od pogrešnih informacija (misinformacija), koje se nehotice prenose. Dezinformacije se često koriste da bi se uticalo na mišljenja, stvorio strah ili narušavanje reputacije. U današnjem digitalnom svetu, društveni mediji su jedno od glavnih mesta gde se dezinformacije šire. Pošto se objave mogu brzo širiti, lažne informacije mogu da stignu do hiljada ljudi za kratko vreme.
Zašto su društvene mreže pune dezinformacija?
Platforme društvenih mreža svima olakšavaju deljenje sadržaja, ali ne proveravaju uvek da li su informacije tačne. Neki ljudi šire dezinformacije da bi privukli pažnju, zaradili novac ili promovisali političke ideje. Drugi mogu stvarati lažne priče kao šalu, ali te priče i dalje mogu naštetiti. Algoritmi na društvenim mrežama takođe igraju ulogu. Ovi algoritmi pokazuju ljudima postove koji odgovaraju njihovim interesovanjima, što može da stvori „eho komoru“. To znači da ljudi vide samo vesti koje potvrđuju njihova uverenja, čak i ako su lažna.
Kako možete prepoznati dezinformacije?
Trebalo bi da budete oprezni pre nego što poverujete u ili delite informacije na internetu. Evo nekoliko jednostavnih koraka da proverite da li je nešto tačno:
Zašto je važno identifikovati dezinformacije?
Identifikovanje dezinformacija je važno jer lažne informacije mogu uticati na odluke i uverenja ljudi. To može stvoriti strah, podelu i konfuziju u društvu. U ekstremnim slučajevima, dezinformacije mogu čak dovesti do opasnih radnji, kao što su nasilje ili zdravstveni rizici. Prepoznavanjem i zaustavljanjem širenja lažnih informacija, ljudi mogu da donose informisane odluke, zaštite demokratiju i doprinesu istinitijem i odgovornijem onlajn okruženju.
Jedan primer širenja dezinformacija putem društvenih medija je lažna tvrdnja da 5G mreže izazivaju zdravstvene probleme, uključujući COVID-19. Ova teorija zavere dovela je do straha i panike i napada na telekomunikacionu infrastrukturu u nekoliko zemalja. Incidenti su prijavljeni u Velikoj Britaniji, Holandiji, Irskoj, Kipru, Belgiji, Italiji, Hrvatskoj, Švedskoj, Kanadi i Australiji. Na primer, samo u Velikoj Britaniji postojao je najmanje 61 napad za koje se sumnjalo da su podmetnuli požare na telefonske stubove. Ove radnje, vođene dezinformacijama, izazvale su značajnu štetu i poremetile komunikacione usluge.
Šta možete učiniti da zaustavite širenje dezinformacija?
Dezinformacije se šire kada ljudi dele lažne informacije. Možete pomoći da se ovo zaustavi:
Dezinformacije su ozbiljan problem na društvenim mrežama i može se teško otkriti šta je istina. Ako ste pažljivi i kritički razmišljate, možete zaštititi sebe i druge od lažnih informacija. Uvek preispitujte ono što vidite na mreži, proveravajte izvore i izbegavajte deljenje stvari koje bi mogle biti lažne. Što se više ljudi bori protiv dezinformacija, one će imati manje moći.