DRUŠTVENI UTICAJ GOVORA MRŽNJE

U današnjem svetu, govor mržnje postao je ozbiljan problem. On nije štetan samo za pojedince, već i za društvo u celini. Govor mržnje odnosi se na reči ili postupke koji napadaju ljude na osnovu njihove rase, vere, nacionalnosti, pola ili drugih karakteristika. Ove štetne reči stvaraju podelu, nepoverenje i strah unutar zajednica. Ali, zašto je tako važno baviti se ovim pitanjem?

Kako govor mržnje šteti društvu?

Govor mržnje nije samo skup reči; on ima stvarne posledice. Kada su ljudi izloženi govoru mržnje, njihovo dostojanstvo i društveni status su često narušeni. Na primer, govor mržnje svodi pojedince na puke pripadnike rasne, etničke ili verske grupe, zanemarujući njihovu individualnost. Svetski priznati stručnjak Bhikhu Parekh, ekspert za društvenu koheziju i međugrupne odnose, objašnjava da govor mržnje tretira ciljne grupe kao „unutrašnje neprijatelje“, što dovodi do njihove društvene isključenosti. On smatra da takav štetan jezik smanjuje društveni status njegovih žrtava, pretvarajući ih u objekte neprijateljstva umesto da poštuje njihovu individualnost. Kao rezultat, ovi negativni stereotipi i nesporazumi podstiču društvenu podelu i mogu dovesti do nasilja ili dalje diskriminacije.

Psihološka i društvena šteta govora mržnje

Psiholozi već dugo prepoznaju opasnost koju govor mržnje nosi u stvaranju konflikata. Gordana Jovanović, psiholog, ističe da „međuetnički govor mržnje potkopava temelje društvene kohezije i poverenja, stvarajući okruženje u kojem nesporazumi i tenzije mogu eskalirati u veće konflikte.“ Ovakav govor deli zajednice, pretvarajući male nesuglasice u velike probleme. Što duže govor mržnje traje, veća je verovatnoća da će ove tenzije prerasti u nasilje ili diskriminaciju. Milan Jovanović, drugi psiholog, ukazuje da je „međuetnički govor mržnje posebno opasan jer može zaustaviti napore za dugoročnu stabilnost i mir. “ Kada su zajednice podeljene mržnjom, napori da se izgrade mirno i stabilno društvo postaju mnogo teži. Ljudi postaju sumnjičavi jedni prema drugima, a saradnja između različitih grupa je sputana.

Uticaj govora mržnje na podelu zajednica

Uticaj govora mržnje ne pogađa samo pojedince. On utiče na čitave zajednice. Kada se širi govor mržnje, stvara barijere među ljudima. On gradi nepoverenje, otežavajući različitim grupama da komuniciraju, sarađuju ili čak žive mirno zajedno. Ganimete Krasnići, sociolog, naglašava da „bavljenje međuetničkim govorom mržnje nije samo pravna obaveza, već moralni imperativ za zaštitu dostojanstva i prava svih pojedinaca, podstičući klimu poštovanja i tolerancije“. Bez ovog pristupa, zajednice će se teško razumeti i sarađivati.

Potreba za zaštitom društva od govora mržnje

Da bismo zaštitili društvo, moramo se baviti govorom mržnje. Zakonodavne mere protiv govora mržnje mogu pomoći da se spreče štetne reči koje izazivaju stvarnu štetu. Ovi zakoni moraju biti pažljivo osmišljeni kako ne bi kršili slobodu govora, ali istovremeno moraju štititi pojedince i grupe od štete.

Suprotstavljanje govoru mržnje: poziv na dijalog i obrazovanje

Nije dovoljno samo zaustaviti govor mržnje. Takođe moramo podsticati dijalog i razumevanje među različitim grupama. Visar Sadiku, psiholog, predlaže da „sučeljavanje s govorom mržnje zahteva promovisanje dijaloga i obrazovanja, podsticanje zajednica da vide različitost kao snagu, a ne kao izvor podele„. Kada promovišemo razumevanje i poštovanje različitosti, možemo raditi na izgradnji inkluzivnijeg društva u kojem govor mržnje neće imati svoje mesto.

Zašto moramo delovati?

Govor mržnje nije samo lični problem; to je društveni problem. On deli zajednice i šteti pojedincima. Kao što kontinuirano ističu svi domaći i međunarodni stručnjaci, psiholozi i sociolozi, govor mržnje smanjuje dostojanstvo svojih meta i sprečava miran suživot različitih grupa. Prepoznavanjem štete koju izaziva govor mržnje, možemo preduzeti korake da zaštitimo ugrožene pojedince i stvorimo inkluzivnije društvo.