KAKO JE MAUZOLEJ U HALIKARNASU POSTAO JEDNO OD 7 SVETSKIH ČUDA ANTIKE?

24.01.2023

Nekada jedan od sedam najlepših prizora antičkog sveta i “glavni krivac” zašto raskošne grobnice danas nose ime mauzolej. Kako je izgledao Mauzolej u Halikarnasu?

 

Davno 377. godine p.n.e., za novog vladara Karije proglašen je Mauzol. Proći će još sedam godina, pre nego što će za svoju prestonicu odabrati Halikarnas, koji je već bio naširoko poznat grad, najviše po Herodotu, koji je u njemu rođen tokom 5. veka p.n.e.. Ipak, Mauzol je učinio ovaj grad još uspešnijim i lepšim.

 

Karija je u vreme njegove vladavine napredovala, a on je uspešno razvijao trgovinske veze sa ostatkom Mediterana. Poreski prihodi su prepunili kase i on je naredio izgradnju brojnih palata i hramova ukrašenih najlepšim skulpturama, od kojih se najviše isticala velepna grobnica koju je igradio za sebe i svoju porodicu – a koja je nakon njegove smrti nazvana Mauzolej u Halikarnasu.

 

Tvorci jednog od čuda antike

 

Pošto ovo svetsko čudo antičkog sveta danas gotovo i da ne postoji, o njemu i njegovoj izgradnji saznajemo iz dela “O arhitekturi” rimskog arhitekte Vitruvija, koji je živeo tokom 1. veka p.n.e.. On tvrdi da su za izgradnju i rukovođenje radovima na mauzoleju bili zaduženi arhitekta Pitije iz Priene i vajar Satirus. S obzirom da se Karija nalazila na mestu gde su se ukrštale brojne kulture, ne čudi da su se oni odlučili za mešavinu grčkih, bliskoistočnih i egipatskih arhitektonskih karakteristika.

 

Izgrađena je od anadolskog i pentelskog mermera na pravougaonom postolju sa nizom kolonada u jonskom stilu i krovom u obliku stepenaste piramide. Konačno, na njegovom vrhu našla se i masivna statua Mauzola sa maskom Herakla koji vozi kočiju.

 

Rimski pisac Plinije Stariji detaljno je izveštavao o njegovim dimenzijama:

 

“Obim ove zgrade iznosi 140 m, a širina od severa ka jugu 20 m, pri čemu frontovi nisu jednako široki. Okružen sa 36 stubova, spoljašnji obim je poznat kao Pteron…iznad njega je podignuta piramida, jednaka visini zgrade ispod, i formirana od 24 stepenika, koji se sužavaju ka vrhu. Platforma je krunisana predstavom kočije sa četiri konja što doprinosi ukupnoj visini dela od 43 m.”

 

Moderna iskopavanja su utvrdila da se podaci koje je izneo Plinije ne razlikuju mnogo od stvarnosti. Grobnica se nalazila unutar postolja, dok nalazi žrtvenih ostataka sugerišu da je ovo mesto imalo i centralnu ulogu kulta – verovatno povezanog sa Mauzolom.

 

Pored spiska imena umetnika koje daju Plinije i Vitruvije navode da su se umetnici međusobno i ocenjivali kako bi odlučili koja skulptura ili scena na frizu će biti postavljena. Skulpture su pravljene u tri dimenzije i bile su bojene u različite boje. Na mermernim frizovima ispod podijuma i vrha krova prikazivane scenene borbi protiv Amazonki, kentaura i trka kočija.

 

Kako je Mauzolej postao čudo antike?

On je dospeo na listu najlepših prizora drevnog sveta zahvaljujući svojim dimenzijama, dekoraciji u vidu skulptura, ali i okolnih građevina i umetničkih dela koje su napravili neki od najboljih umetnika i arhitekata tog doba. Mauzolej je za razliku od mnogih drugih drevnih čuda, opstao manje-više netaknut tokom antike, mada se ne zna kada je tačno srušen – pretpostavka je da je do toga došlo negde u srednjem veku nakon nekog od razornih zemljotresa koji su česti u tom regionu Male Azije. Danas, je on jama ispunjenje sa nekoliko kamenih blokova i stubova, nije ni bleda senka najveće grobnice na svetu nakon Velike piramide u Gizi.

NEW MAGAZINE