TINEJDŽERSKI MOZAK? EVO ŠTA JE DRUGAČIJE

26.06.2020

Vreme adolescencije nije lako ni za roditelje, ali ni za same adolescente. Ponekad su im razmišljanje i ponašanje vrlo zreli, a ponekad se čini da se ponašaju vrlo nelogično, impulsivno, previše emotivno. Ali ako sagledamo tinejdžerski mozak, shvatićemo da ništa od ovoga ne bi trebalo da nas iznenadi. Mozak tinejdžera je drugačiji od mozga odrasle osobe, odnosno mozak tinejdžera je mozak koji se još uvek razvija, a adolescencija je doba značajnog rasta i razvoja unutar mozga tinejdžera.

 

Dečiji mozak ima ogroman rast kada je veoma mlad. Kada dete ima šest godina, mozak je već oko 90-95% veličine odrasle osobe. Ali mozgu je još uvek potrebno mnogo vremena i prepravki pre nego što može da funkcioniše kao mozak odraslih.

 

Ova izgradnja mozga je intenzivna tokom adolescencije. Neke promene mozga događaju se pre puberteta, a neke se nastavljaju i dugo posle. Promena mozga zavisi od starosti, iskustva i hormonalnih promena u pubertetu.

 

Iako se mozak svih tinejdžera razvija približno na isti način, u isto vreme, postoje razlike među pojedincima. Na primer, ako je pubertet započeo rano, to može da znači da su neke promene mozga takođe počele rano.

 

Siva materija u mozgu (ćelisjka tela neurona) ima najveću zapreminu u ranoj adolescenciji (od 12. do 15. godine). Aksone (produžetke neurona koji službe za razmenu podataka među nervnim ćelijama) postepeno prekriva mijelin. Zbog toga signali putuju brže, ali se teže stvaraju nove sinapse. U mozgu tinejdžera ovaj proces nije dovršen, tako da su njihovi mozgovi sporiji, ali prilagodljiviji.

 

Sa druge strane, prednji deo mozga, prefrontalni korteks, preuređuje se poslednji. Prefrontalni korteks je deo mozga koji donosi odluke, odgovoran je za sposobnost planiranja i razmišljanja o posledicama akcija, rešava probleme i kontroliše impulsivnost. Promene u ovom delu mozga nastavljaju se i u ranoj odrasloj dobi.

 

Budući da se prefrontalni korteks još uvek razvija, tinejdžeri se mogu osloniti na deo mozga koji se zove amigdala da bi donosili odluke i rešavali probleme i to više nego odrasli. Amigdala je povezana sa emocijama, impulsima, agresijom i instinktivnim ponašanjem.

 

A mozak tinejdžera je stvoren da traži nova iskustva, rizike i sve je to deo poboljšanja moždanih veza.

 

Tinejdžeri nemaju uvek samokontrolu ili dobro rasuđivanje i skloniji su rizičnom ponašanju. To je takođe zato što se deo mozga koji prati samonadgledanje, rešavanje problema i donošenje odluka – prefrontalni korteks razvija poslednji.

 

Smatra se i da hormoni takođe doprinose impulsivnom i rizičnom ponašanju kod tinejdžera. Tinejdžeri moraju preuzeti rizik da bi rasli i razvijali se.

 

Reakcije su im, dakle, uslovljene moždanim radom, hormonima, ali naravno uticaja ima i sredina u kojoj žive – porodica, prijatelji, škola…

 

Ovo je samo kratka verzija razvoja tinejdžerskog mozga i onoga što utiče na njihovo ponašanje, i deo je naše namere da ovi mladi pokušaju da razumeju sebe i svoje reakcije, ali i da to učine odrasli.

NEW MAGAZINE