VEBSAJT O SRPSKO-ALBANSKOM PRIJATELJSTVU

21.09.2022

 

Nevladina organizacija „Aktiv“ iz Severne Mitrovice pokrenula je veb stranicu pod nazivom „Srpsko-albansko prijateljstvo“. Sajt sadrži obimnu internet bazu podataka koja pruža vizuelno, tekstualno i dokumentarno znanje o srpsko-albanskim odnosima na srpskom, albanskom i engleskom jeziku. Ovde možete pronaći razne zanimljive tekstove, među kojima i one o Faruku Begoliju, Bekimu Fehmiuu, Dimitriju Tucoviću, Marku Miljanovu, Skenderbegu, kao i o srpsko-albanskim vezama u srednjem veku.

Magazin 4You je od autora ovog sajta obavešten da je njihov cilj da pomognu ljudima, posebno mladima, da upoznaju pozitivne aspekte srpsko-albanskih odnosa, o čemu se do sada nisu značajnije bavili drugi mediji.

Materijal sajta obuhvata kompletne knjige o odnosima ove dve zajednice, video bazu podataka koja sadrži intervjue sa istaknutim srpskim i albanskim intelektualcima, kao i lokalnim aktivistima, koji su davali odgovore na teme o mogućnostima zajedničkog života, o istorijskom pomirenju i o prijateljstvu Srba i Albanaca.

Tračak nade u postojećoj stvarnosti

Izvršni direktor nevladine organizacije Aktiv Miodrag Milićević rekao je za 4You Magazin da je na putu pomirenja ovakav sajt neophodan Srbima i Albancima. Na ovu ideju su došli pre nekoliko godina kada je pokrenuta inicijativa sa ciljem prikupljanja sadržaja koji bi govorili o albansko-srpskom prijateljstvu. Prema njegovim rečima, njihov cilj nije bio da naprave kompletnu bibliografiju, već da prikupe radove ljudi koji su promovisali teme koje pokazuju pozitivan odnos prema srpsko-albanskim odnosima poslednjih decenija.

„Sajt ‘Srpsko-albansko” prijateljstvo“ je kvalitetan materijal koji se može koristiti posebno danas u vremenima kada stasavaju nove mlade generacije, koje imaju otvorenije poglede na svet. To je tračak nade u veru u postojeću realnost i mala biblioteka o srpsko-albanskim odnosima, od novinskih članaka do akademskih radova“, rekao je on.

Milićević dodaje da retorika srpskih i albanskih političara u poslednje vreme usporava razvoj odnosa dve etničke pripadnosti. Sa njim se složila i aktivistkinja za ljudska prava Nora Ahmetaj koja je istakla da se pozitivni primeri života Srba i Albanaca retko viđaju u javnosti i medijima, pa je značaj ovog sajta utoliko veći.

„Neophodno je da mediji nađu neke zajedničke tačke i dobre nove priče. Ima dosta dobrih stvari koje postoje i koje se dešavaju na terenu, u zajedničkom svakodnevnom životu Srba i Albanaca“, rekla je Ahmetaj. Sajt „Srpsko-albansko prijateljstvo” deo je projekta „Unapređenje srpsko-albanskog prijateljstva” koji NVO Aktiv realizuje u partnerstvu sa Institutom za filozofiju i društvenu teoriju iz Beograda i Evropskim pokretom u Srbiji, uz podršku Ambasade Švajcarske u Prištini.

 

O SAJTU “Srpsko-albansko prijateljstvo”

Na veb sajtu https://srb-al.emins.org/o-projektu/ možete naći:

  • Pedesetak kompletnih knjiga o srpsko-albanskim odnosima, posebno onih koje imaju afirmativni karakter ili teže pomirenju,
  • Pojedinačni radovi pedesetak autora i stotine publikacija iz svih oblasti srpsko-albanskih odnosa,
  • Video baza podataka koja sadrži intervjue sa petnaest istaknutih srpskih i albanskih intelektualaca, kao i lokalnih aktivista, koji su nudili odgovore na teme o mogućnostima zajedničkog života, o istorijskom pomirenju i o prijateljstvu Srba i Albanaca,
  • Obimni materijal od oko 500 novinskih i medijskih tekstova na temu srpsko-albanskog dijaloga, objavljenih u proteklih 5 godina,
  • Razna arhivska građa, kao što su poznati dokumentarni i/ili igrani filmovi i informacije o zajedničkim publikacijama, pozorišnim predstavama, javnim ličnostima i glumcima koji su živeli u oba kraja, linkovi na prethodne značajne projekte i drugo.

„Veb sajt nudi mnogo primera prijateljstva, saradnje, zajedničkog istraživanja, intervjua, edukativnih sadržaja o srpsko-albanskim odnosima, dokumenata i tekstova od zajedničkog interesa i drugog srodnog materijala, koji nastojimo da popularišemo i učinimo dostupnim“, saopštila je NVO Aktiv i Institut za filozofiju i društvenu teoriju iz Beograda.

 

NEW MAGAZINE