Pripremili smo vam još jedne zanimljive činjenice, a ovoga puta to su zanimljivosti o Antarktiku. Ovo su činjenice koje verovatno niste znali o jedinom nenaseljenom kontinentu na našoj planeti – Antarktiku…
– Ukoliko bi se istopio ledeni pokrivač na Antarktiku, svetski nivo mora tj. okeana podigao bi se u proseku za 60 – do 65 metara.
– Antarktik važi za najvetrovitiji kontinent, a brzina vetra dostiže neverovatnih 327 km/h.
– U pojedinim delovima Antarktika sneg ili kiša nisu padali više od 2 miliona godina. Zbog malih padavina ceo kontinent je, tehnički gledano, najveća pustinja na svetu.
– Na Antarktiku se nalazi jedan bankomat, sedam hrišćanskih crkava a kontinent ima i svoj Internet domen .aq.
– Najveća kopnena životinja (ne računajući pingvine) na ovom kontinentu je insekt, Belgica antarctica, a dugačak je manje od 13 mm.
– Verovatnoća pada nekog meteorita na Antarktik nije ništa veća nego na nekom drugom mestu na Zemlji, ali su meteoriti na Antarktiku bolje očuvani zahvaljujući niskim i stabilnim temperaturama kao i zbog slabe erozije usled nedostatka površinske vode i vegetacije. Meteorite je na večitom snegu i ledu lakše uočiti i prepoznati jer nisu pomešani sa sličnim stenama koje potiču sa Zemlje.
– Gljivice na ovom kontinetu su u stanju da prežive i najneprijateljskije uslove. Iako na Anktarktiku nema drveća, istraživači su gljivice našli na drvenim kolibama. Činjenica da se gljivice razvijaju u toplim i šumovitim krajevima pokazuje da je gotovo nerealno da uspevaju u ovom ledenom delu zemlje. Još jedna vrsta gljiva preživljava u starim kontejnerima u kojima je bilo gorivo. Ono što je dobro je da bi ove gljivice mogle da se koriste za čišćenje vodenih površina od naftnih mrlja.
– Na Antarktiku nema letećih insekata. Zbog jačine vetra.
– Zahvaljujući geološkom sastavu i velikoj starosti stena, Antarktička oblast je veoma bogata rudama i ugljem.
– Pesak je najčešće povezan sa toplijom klimom, ali i ovaj ledeni kontinent ima svoje dine. Smatra se da je na Anktarktiku zapravo najveća pustinja na svetu. Najveća peščana dina nalazi se u dolini Viktorija, visoka je neverovatnih 70 metara, a široka preko 200 metara. Naučnicima je vrlo korisna zbog proučavanja sličnih dina na Marsu. Međutim, dine se u ovom delu zemlje sve više kreću poslednjih godina – u proseku 1,5 metara godišnje, a naučnici strahuju da bi to moglo u znatnoj meri da utiče na klimatske promene. Kako se nivo ugljendioksida u atmosferi povećava i planeta se zagreva, led se topi i dine se oslobađaju.
– U malo više od 80 naučno-istraživačkih centara na Antarktiku živi oko 4000 ljudi. Tokom zime taj broj se umanjuje četiri puta.
– Antarktik nije politički entitet; njegov status je regulisan Ugovorom o Antarktiku, potpisanim u Vašingtonu 1959. godine, koji obavezuje potpisnike (za sada 47 država) da teritoriju Antarktika koriste samo u miroljubive svrhe i za naučna istraživanja.
– Najniža izmerena temperatura na svetu iznosi -89,2 stepeni C, kod istraživačke stanice Vostok na Antarktiku. Prosečna temperatura na Južnom polu tokom leta iznosi -27,5 stepeni C.
– Najviša planina na ovom kontinentu je Vinzon sa 4 892 metra nadmorske visine.
– Sa početkom zime, okean oko Antarktika ledi se neverovatnom brzinom. U prvim stadijumima zime, morski led se dnevno širi za 100 000 kvadratnih kilometara! Primera radi površina Srbije je nešto manje od 90 000 kilometara kvadratnih.